Za sada nije poznato ko bi mogao da uđe u trku, a rok za podnošenje kandidatura ističe 18. novembra, što ostavlja dovoljno vremena za eventualne dogovore unutar evropske fudbalske administracije.
Kao jedno od prvih imena pominjao se predsednik UEFA Aleksander Čeferin, ali prema dostupnim informacijama Slovenac nije zainteresovan da napusti sadašnju funkciju. Slično važi i za predsednika Pari Sen Žermena i Evropske klupske asocijacije (ECA) Nasera Al Kelaifija, koji se takođe ne dovodi u vezu sa kandidaturom.
Mediji zato kao moguće rešenje izdvajaju Darijuša Mioduskog, vlasnika i predsednika Legije iz Varšave, koji obavlja i funkciju potpredsednika ECA. Kao potencijalni kandidat izvan UEFA, ali uz podršku evropskih fudbalskih struktura, pominje se i predsednik CONCACAF-a Viktor Montaljani.
U pojedinim izveštajima navodi se i ime predsednika Afričke fudbalske konfederacije Patrisa Motsepea. Ipak, prema tim navodima, južnoafrički milijarder navodno više razmišlja o kandidaturi na izborima 2031. godine, jer ne želi da se suprotstavlja Infantinu, sa kojim ima dobre odnose.
Infantinov mandat poslednjih godina često je bio predmet kritika. Tokom aktuelnog Svetskog prvenstva pojavile su se brojne polemike u vezi sa organizacijom turnira, od problema sa vizama za pojedine navijače i učesnike, do rasprava o pauzama za osveženje i pojedinim sudijskim odlukama. Dodatne reakcije izazvale su i spekulacije o mogućem proširenju Svetskog prvenstva na čak 64 reprezentacije.
Infantino je prvi put izabran za predsednika FIFA 2016. godine, kada je nasledio Sepa Blatera. Tada je u drugom krugu glasanja osvojio 115 glasova i pobedio šeika Salmana bin Ebrahima Al Kalifu, koji je dobio 88 glasova. Na izborima 2019. i 2023. godine nije imao protivkandidate.
Komentari
Ostavite komentar